Unatoč činjenici da se zdravstvene ustanove međusobno razlikuju; po veličini, strukturi zaposlenosti i organizaciji radnih procesa, sve imaju isti cilj. Njihovo je poslanstvo pružiti najbolju zdravstvenu skrb pacijentima uz korištenje dostupnih resursa na najučinkovitiji način — uključujući i pomoć zdravstvene tehnologije. Smanjenje troškova uz povećanje kvalitete rada može zvučati kao Sizifov posao sve dok ne shvatite sve prednosti napredne zdravstvene tehnologije!
Pročitajte kako bolnice mogu optimizirati radne procese uz pomoć zdravstvene tehnologije.
Koji čimbenici utječu na proces rada u bolnicama?
Zdravstveni sektor često se suočava s pritiscima za povećanjem učinkovitosti i poboljšanja radnih procesa. Promišljena i planska organizacija danas je još važnija zbog čimbenika koji mijenjaju proces rada u bolnicama:
- uvođenje novih tehnologija i metoda liječenja,
- organiziranje pomoći kroničnim bolesnicima,
- potreba za povećanjem broja tretiranih pacijenata,
- potreba za smanjenjem troškova i povećanjem kvalitete rada,
- pružanje sigurnosti pacijentima,
- koordinacija većeg broja specijalista po pacijentu,
- uvođenje zdravstvene skrbi kojoj je glavni fokus pacijent.
Učinkovita organizacija rada značajno utječe na kvalitetu zdravstvene skrbi. Način pohrane podataka, dostupnost podataka i razmjena informacija svakako spadaju među najpresudnije čimbenike. Pogledajmo ih malo detaljnije.
#1 Razmjena informacija
Proces liječenja ovisi o razmjeni velike količine visokokvalitetnih informacija. Zbog velikog broja stručnjaka i izvora informacija uključenih u skrb o jednom pacijentu, prijenos informacija može biti prilično složen zadatak. U komunikaciji se mogu pojaviti mnoge pogreške, što dovodi do dupliciranja ili gubitka podataka. Od duplicirane dokumentacije, elektroničkih narudžbi, telefonskih razgovora i poziva do usmenih uputa, najveći problem neorganizirane komunikacije leži u pogoršanju kvalitete informacija, što se odnosi na to da se informacije o pacijentu ne dostavljaju na odgovarajući način drugim odjelima. Povrh toga, nadređeni često daju nepotpune upute, zbog čega osoblje ne ispunjava očekivanja.
#2 Pohranjivanje informacija
Upravljanje podacima, zdravstvene kartoteke i anamneze ključni su za učinkovit rad. Međutim, mnoge zdravstvene organizacije još uvijek se oslanjaju na osnovnu kombinaciju papirnate i elektroničke dokumentacije. U usporedbi s naprednom zdravstvenom tehnologijom, ovakav način rada može dodatno opteretiti osoblje i produžiti proces prijma i tretmana pacijenata. To čak rezultira dupliciranjem ili gubitkom informacija unutar sustava.
#3 Pristupačnost
U užurbanosti svakodnevnog posla medicinske sestre i drugo zdravstveno osoblje gube dragocjeno vrijeme tražeći i bilježeći informacije o pacijentima, ažurirajući podatke o tijeku liječenja te analizirajući radne zadatke i anamneze. Štoviše, oni su također opterećeni praćenjem rasporeda, smjenama i mogućim promjenama osoblja. Stoga se učinkovitost njihova rada nedvojbeno može poboljšati alatima koji im omogućuju pristup podacima o pacijentima i osoblju bilo kada i bilo gdje unutar zdravstvene organizacije.
#4 Dijagnoza
Pristupačnost podacima o pacijentu i njegovoj anamnezi, kao i iskustvo zdravstvenog osoblja utječu na brzinu i kvalitetu postavljene dijagnoze. Vrijeme posvećeno liječenju pacijenta, analizi podataka i postavljanju dijagnoze ne bi trebalo utjecati na učinkovitost. Potonje može brzo dovesti do pogrešaka i loše zdravstvene skrbi. Srećom, zdravstvena tehnologija može nam pružiti vrijedan uvid i ubrzati proces donošenja odluka, čineći dijagnostički proces i dalje kvalitetnim, ali puno bržim.
#5 Njega pacijenata
Vrijeme koje pacijent provede u zdravstvenoj ustanovi i broj posjeta utječu na učinkovitost radnih procesa. Oba čimbenika opterećuju osoblje i sustav upravljanja podacima. Taj se teret može značajno smanjiti preventivnom zdravstvenom i kućnom njegom koju omogućuje zdravstvena tehnologija i s njom povezana analiza podataka.
Koje su ključne prednosti napredne zdravstvene tehnologije?
Tehnološke inovacije promijenile su zdravstveni sektor — od poboljšanja odnosa između liječnika i pacijenata do smanjenja troškova zdravstvene skrbi i povećanja radne učinkovitosti. Pogledajmo ključne prednosti i tehnološka rješenja koja možete implementirati za poboljšanje radnih procesa.
#1 Bolji protok informacija
Digitalizacija zdravstva i centralizirano upravljanje podacima znači da se sve prošle i aktualne informacije o liječenju pacijenta unose samo jednom i odjednom. Time se sprječava prijenos, gubitak ili pogoršanje kvalitete informacija kada je više liječnika uključeno u proces liječenja.
Digitalizirano upravljanje zdravstvenim informacijama moguće je s inteligentnim operativnim sustavom kao što je NurseCare. Potonji poboljšava prijenos informacija i eliminira potrebu za ručnim popunjavanjem evidencijskih kartoteka, čime se ubrzava proces rada i štedi vrijeme. NurseCare također omogućuje planiranje zdravstvene skrbi, push obavijesti, dodjelu zadataka i naprednu statičku analizu.
#2 Pouzdana pohrana podataka
Digitalizirana zdravstvena administracija znači da su sve informacije pohranjene u oblaku koji je povezan s mrežom zdravstvene ustanove. Elektronička pohrana podataka sprječava dupliciranje podataka i gubitak informacija, ubrzava prijam pacijenata i omogućuje veću kontrolu nad radnim procesima i mogućim pogreškama. S naprednim tehnološkim alatima poput IP sestrinskog pozivnog sustava, pohrana podataka je jednostavna, brza i pouzdana. I što je najvažnije — daje nam više vremena za spašavanje života.
#3 Sve informacije na dlanu
Uvođenje napredne tehnologije u zdravstvenu ustanovu znači uključivanje elektroničkog upravljanja i elektroničkih uređaja koji osoblju daju pristup informacijama na svakom koraku. Govorimo o pametnim rješenjima kao što su:
- NurseTab, interaktivni sobni dodirni zaslon;
- InfoTab, interaktivni zaslon za hodnike;
- iNurse, pametna mobilna aplikacija za osoblje.
Omogućuju zdravstvenom osoblju unos podataka izravno u bolesničkoj sobi ili na hodniku. Pružaju mogućnost kontaktiranja osoblja bez obzira na to gdje se pozivatelj nalazi u zdravstvenoj ustanovi, čime se štedi vrijeme i energija za važnije zadatke.
#4 Bolja analiza podataka
Zdravstveno osoblje prilikom postavljanja dijagnoze mora uzeti u obzir povijest i životni stil pacijenta. Analiza masovnih podataka može podržati ovaj proces donošenja odluka za liječnike, ubrzati proces dijagnoze i pomoći u identificiranju pacijenata s problemima koji se ponavljaju. Na temelju toga medicinsko osoblje može izraditi preventivni plan za zdraviji život pacijenata i optimizirati radne procese, sprječavajući ponovne posjete istim pacijentima.
#5 Poboljšana njega pacijenata
Bolnice ne bi trebale biti usmjerene samo na rješavanje postojećih problema. Preventivno zdravstvo i kućna njega mogu pomoći da se smanji broj oboljelih i vremena koje oni provedu u zdravstvenoj ustanovi. Upotreba naprednih zdravstvenih tehnoloških rješenja kao što su automatski dozator tableta i pametni sustavi za kućnu njegu mogu pojednostaviti komunikaciju između liječnika i pacijenata i omogućiti potonjima da nastave liječenje kod kuće.
Optimizirajte radne procese, poboljšajte ishode zdravstvene njege i skrbi
Digitalizacija zdravstvene skrbi je neizbježan dio budućnosti. Na prvi pogled uvođenje nove tehnologije može se činiti kao velika financijska investicija, no ona će se dugoročno bez sumnje isplatiti. Štedi vrijeme i financijska sredstva, rasterećuje osoblje, poboljšava zdravstvenu skrb i podiže kvalitetu rada. Sve navedeno ima pozitivne dugoročne posljedice na ugled zdravstvene ustanove.